KRIA SISTEMA INFORMASAUN REGISTRASAUN ONLINE IHA SECUNDARIU GERAL NO 01 DOM MARTINHO DA COSTA LOPES MALIANA
MONOGRAFIA
KRIA SISTEMA INFORMASAUN REGISTRASAUN ONLINE IHA
SECUNDARIU GERAL NO 01 DOM MARTINHO DA
COSTA LOPES MALIANA
Garau Licienciatura
![]() |
MELQUIANO VICENTE
13.04.01.179
DEPARTAMENTU TÉCNICA
INFORMÁTICA FACULDADE DE CIÊNCIAS
TÉCNICAS UNIVERSIDADE ORIENTAL TIMOR LORO SA’E
(UNITAL)
2017
KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1. Mahamosuk
Teknolojia no komunikasaun agora dadaun avansadu no desemvolve
lalais liu iha mundo globalizasaun ninian, tamba dezemvolvimentu teknolojia
suporta ema hotu atu hala’o aktividade servisu privadu ka publiku ho tempo
badak, lalais, fasil no efisiente. Bazeia ba teknolojia no komunikasaun iha
tempo uluk liu ba kompara ho agora dadaun ema senti katak iha mudansa ne’ebé
mak a’as tebes, liu-liu iha area teknologia informatika nian. Tamba teknolojia
agora dadaun ne’e imfluensia ne’ebé a’as iha faze prosesu aprendisazen nian
hanesan aprendisazen Formal no Non Formal ninian.
Escola Secundario No.1 Dom Martinho Da Costa Lopes Maliana hanesan
instansia estadu Timor-Leste nian ne’ebé mak hamahon an iha edukasaun nia okos,
ne’ebé persiza dadus no prosesa dadus ne’ebé mak los no efisiente. Sistema
registrasaun online katak maneira ne’ebé uza hodi hala’o prosesu registrasaun
online ba estudante foun liu husi website. Nune’e ho implementa registrasaun online iha sekundariu
ne'e rasik bele sai hanesan passu ida hodi hakat ba teknologia ne’ebé mak agora
dadaun desemvolvidu tebes iha mundo internasional.
Prosesu registrasaun estudante foun iha Escola Secundario No.1 Dom
Martinho Da Costa Lopes Maliana, agora dadaun utilize ona sistema koputerijasaun maibe
seidauk maximo, hanesan kandidatu estudante foun simu formulariu registrasaun
husi komisaun hodi prense no intrega fali ba komisaun hodi halo rekapitulasaun
dadus utiliza Microsoft Office Exel. Minimiza
problema ne’ebé Escola infrenta, mak laiha Sentru ba Dadus sira, no bele
minimiza hala’o prosesu informasaun sira ne’ebé depedente liu ba kuadrru avisu
no mos minimiza numeru funcionario ne’ebé mak tama iha komisaun ba registrasaun
estudante foun.
Ho sistema no problemas sira ne’ebé mak minsiona ona iha leten
nune’e mosu iha hakerek nain nia hanoin hodi diside foti teze ida ne’e ho
Titulo ” Kria
Sistema informasaun Registrasaun Online Iha Secundariu No.1 Dom Martinho Da
Costa Lopes Maliana.”.
1.2.
Formulasun Problema
Bazeia
ba problemas ne'ebe mak mensiona iha
mahamosuk, ho ida ne’e peskizador halo formulsaun ba problem refere no persija
rejolve mak hanesan tuir mai :
1.
Oinsa atu Kria Sistema Registrasaun
Online Iha Secundariu No1 Dom Martinho Da Costa Lopez Maliana?
2.
Oinsa atu fo sai informasaun
ba publiku kona-ba registrasaun online liu husi website?
3.
Oinsa atu halo selesaun ba
estudante foun?
4.
Oinsa atu akumula dadus
estudante ne’ebé mak hala’o ona registrasaun?
5.
Oinsa atu halo pagamentu ba
administrasaun nian?
1.3. Limitasaun Problema
1.
Sistema registrasaun online
ida ne’e sei utilija de’it iha sekundariu No.1 Dom Martinho da Costa Lopes
Maliana, entre sekundariu seluk ne’ebé mak eziste iha municipio Bobonaro.
2.
Sistema ida ne’e sei atende dei’it
kona-ba sistema informasaun registrasaun online ba estudante foun no dadus
kandidatu estudante ne’ebe mak hala’o registrasaun.
3.
Sistema ida ne’e sei la kolia kona-ba
registrasaun estudante tuan orario no sistema prosessu aprendisazen.
1.4. Objetivu Peskiza
Peskiza ida ne’e ho objetivu atu identifika problemas ne’ebe mak infrenta iha fatin
refere, kona ba sistema registrasaun.
1. Hodi
hatene tuir lalaok ou sistema serbisu iha fatin peskiza.
2. Hodi
muda sistema tuan ba iha sistema foun ou teknologia.
3. Desemvolve
sistema registrasaun ho fasil no efisiente wainhira halo registrasaun no
selesaun ba kandidatu estudante foun.
1.5.Benefisiu Peskiza
Benefisiu
husi peskiza ida ne’e identifika ba parte rua hsnesan
1.5.1. Benefisu Jeral
Benefisiu
husi peskiza ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
1. Ba hakerek nain
Ba hakerek nain sei koñese klean liu tan
ba desemvolve sistema informasaun no registrasaun estudante foun ne’ebé utiliza
PHP no MYSQL, no mos bele aplika teoria sira ne’ebé durante ne'e hetan iha
prosesu aprendisazen nian.
2. Ba Universidade
Sai hanesan sasukat ida ba
universidade hodi kompete ho
universiadade seluk, no hanesan media informasaun ba estudante sira iha
universidade no ba peskijador sira tuir mai.
1.5.2.Benefisiu Espesifiku
Benefisiu
husi peskiza ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
1.
Hafasil servisu husi
administrasaun escola nian, no minimiza numeru funsionario ne’ebé mak simu ou
rekola dadus estudante ne’ebe mak hala’o ona registrasaun.
2.
Hodi hasae efisiente serbisu
iha Secundario No.1 Dom Martinho Da Costa Lopes Maliana, basea liu iha prosesu
registrasaun estundante.
1.6.Metodologia Peskiza
Menurut
Kemmis (1988) “metode penelitian tindakan adalah suatu bentuk penelitian
reflektif dan kolektif yang dilakukan peneliti dalam situasi sosial untuk
meningkatkan penalaran praktik social”, sedangkan menurut Kemmis dan Taggar
(1988) dalam Zuriah (2003: 54) “metode penelitian tindakan adalah suatu bentuk
penelitian reflektif diri secara kolektif dilakukan peneliti dalam situasi
sosial untuk meningkatkan penalaran dan keadilan pratek pendidikan sosial
mereka, serta pemahaman mereka mengenai praktek dan terhadap situasi tempat
dilakukan praktek-praktek tersebut.
Tuir Kemmis (1988) "asaun métodu
peskiza hanesan forma ida refletivu no koletivu peskiza ne ' ebé hala'o hosi
peskizador iha situasaun sosiál atu hadi'a sira-nia hanoin kona-ba prátika
sosiál", Konsidera katak tuir Kemmis & Taggar
(tinan-1988) iha Zuriah (2003:54) "métodu peskiza asaun hanesan forma ida
kona-ba peskiza self-reflective koletivamente halao husi peskizador iha
situasaun sosiál atu hadi'a sira-nia hanoin pratika edukasaun sosiál no
justisa, no mós sira nia komprensaun kona-ba prátika no situasaun ne ' ebé Iha fatin
peskiza.
1.6.1. Dadus Ne’ebé Persija.
1.
Dadus Primariu.
Dadus ne’ebe hetan
direitamente husi fatin peskiza nian, liu husi funsionariu ne’ebe mak serbisu
iha fatin refere.
2.
Dadus Sekundariu.
Dadus ne’e hetan indireta, konaba fatin
peskiza liu husi media hanesan jornal, televisaun, no eiz funsionario husi
fatin peskiza ne’e rasik.
1.6.2. Teknika Levantamentu
Dadus.
Teknika
levantamentu dadus ne’ebé mak peskiza nain uja hodi levanta dadus mak hanesan:
1.
Metodu Observasaun
Observasaun hanesan teknika
lenvantamentu dadus liu husi observa direta ba iha fatin peskiza.
2.
Metodu Intervista
Metodu rekolha dadus ho sistema husu no hatan, ne’ebé mak halo
husi peskiza nai’in ba parte relevante, hanesan directur instansi ou
funsionario sira seluk.
3.
Estudu
Literatura
Metodu rekolha dadus, ne’ebé mak uja, hodi hetan dadus liu husi livru, no
referensia teze.
1.7. Sistematika Hakerek
Hakerek
nain ba teze ida ne’e sei kompostu kapítulu lima sei baseiadu ba sistematika
hakerek tuir ida-idak nia kapítulu mak hanesan tuir mai ne’e.
KAPÍTULU I INTRODUSAUN
Kapítulo
I sei koalia kona ba fundo problema, formulasaun problema, limitasaun problema,
objetivu, benifisiu peskiza, metodologia peskiza, fatin no tempu peskiza, dadus
ne’ebé persija, teknika levantamentu
dadus no sistematika hakerek.
KAPÍTULU II
FUNDAMENTU TEORIKA
Kapítulu ida ne’e sei koalia kona ba
teoria sira ne’ebé mak relevante ou relasaun ho sistema registrasaun online
Utiliza PHP & MYSQL.
KAPÍTULU III
ANALIZA NO DEZEINU SISTEMA
Iha Kapítulu ne’e sei
koalia kona ba fatin peskiza, dadus ne’ebé presiza, material no equipamentos
sira, metode akumula dadus, analiza sistema, kriasaun sistema.
KAPÍTULU IV
RESULTADU NO INPLEMENTASAUN SISTEMA
Kapítulo ida ne’e sei koalia kona ba resultadu no
implementasaun sistema registrasaun online.
KAPÍTULU V LIAN MAK TAKA
Kapítulu ne’e
hakerek nain sei foti konklusaun ba sistema registrasaun online ne’ebé kria ona.
KAPÍTULU II
FUNDAMENTU TEORITIKA
Sistema sempre iha mudansa
bebeik tuir kontestu oinsa sistema ne’e nia utilijasaun. Exemplu hanesan solara
panel ka solar system iha ne’ebe halibur hamutuk no serbisu hamutuk hodi
atinji obketivu ida ne’ebe hanesan, nune iha mos sistema teknolojia informasaun
bajeia ba komputador (Computer-Based Information System) ka CBIS nian
ne’ebe bai-bain ita identifika katak sistema teknolojia informasaun komputador
ne’e nia lalaok mai husi element sira hanesan input, processing no
output.
Liafuan sistema ne’e rasik
mai husi lian latina (systema) no lian Gregu (sustema) katak unity
unidadi, ne’ebe kompostu husi komponente ka element ne’ebe maka liga
hamutuk atu hafasil lalaok informasaun, material ka energia.
Sistema katak element sira ne’ebé
iha relasaun ba malu no halibur hamutuk atu halo objetivu ruma, nune’e sistema
mos iha nia limitasaun no interakasaun ho ambiente ne’ebé sistema iha ba.
Haktuir
husi(Kristanto, 2003). sistema hanesan konjuntu ou unidade
husi elementu ou variabel sira ne’ebé organiza ba malu, interaksaun ba
malu no depende husi komponente ida ho komponente seluk. Sistema hanesan
konjunto husi elementu sira ne’ebé interaksaun atu atinji objektivu
ida.
Haktuir
husi (Kristanto, 2003)
Secara umum sistem dapat didefinisikan sebagai sekumpulan hal atau kegiatan
atau elemen atau subsistem yang saling bekerjasama atau yang dihubungkan dengan
cara-cara tertentu sehingga membentuk suatu kesatuan untuk melaksanakan suatu
fungsi guna mencapai suatu tujuan.
2.1.1.
Karaterístika
Sistema
Tuir
(Sutanta, 2003) parte husi
karakterístika sistema hirak
mak tuir mai ne'e:
1. Iha
komponente (components)Komponente sistema
hanesan buat hotu ne’ebé sai hanesan parte husi forma sistema. Komponente
sistema bele hetan Objetu ida-ne ' ebé reál ka abstratu. Komponente sistema
refere hanesan sub-sistema, hanesan ita ema, sasan, no buat seluk kona-ba
eventu ne'ebé envolve iha sistema.Iha limitasaun/ Restrisaun (boundary).
2. Limitasaun
(Restrisaun) ba sistema ne'e persiza hodi halo diferensa ba sistema ida ho sistema sira seluk. Sekarik laiha.
Limitasaun (restrisaun) sistema, ida-neʼe difisil tebes atu esplika
sistema ida.
3. Iha ambiente (environments).
Ambiente
sistema hanesan buat hotu iha
sistema liʼur ou dok husi sistema. Ambiente sistema bele
fo vantazen no desvantazen. Iha jerál, ambiente ne’ebé
iha vantazen sei nafatin mantein atu mantei sustentabilidade sistema
no ambiente sistema ne’ebé desvantazen sei
buka atu bele halo
influénsia ba regra mínimu ida, maske iha
posibilidade bele halakon.
4. Iha
Ligasaun ida entre
komponente (interface). Ligasaun entre komponente
hanesan komponente sistema, buat hotu neʼebé tau matan hanesan ponte entre
relasaun komponente iha sistema nia laran. Ligasaun
eletrónikus ne'e meius ida Permite komponente ida-idak halo interaksaun ho ema
seluk no Komunika atu hala'o sira-nia funsaun komponente.
5. Iha Sujestaun
(input) Sujestaun (input)
hanesan komponente
sistema buat hotu neʼebé nesesidade
atu inklui ba iha sistema hanesan materiál ne’ebé atu bele prosesa liu tan atu
prodúsaun ne’ebé di’ak.
6. Iha
prosesamentu (processing). Prosesamentu hanesan Komponente sistema sira ne'ebé iha
kna’ar ida prosesu prinsipál sujestaun atu prodús output ne’ebe diak ba ema
ne’ebe uza. Iha sistema informasaun jestaun nian, prosesamentu hanesan iha forma
komputador programa sira-nia aplikasaun dezenvolve ba propózitu sira ne'ebé
especial
7. Iha prodús (output) Prodús
(output) hanesan komponente
sistema oin-oin forma oin-oin kona-ba rezultadu ne ' ebé prodús hosi
prosesamentu komponente. Iha sistema informasaun jestaun nian,
prodús hanesan informasaun
katak ne'ebé mosu husi programa sira-nia aplikasaun ba programa ne'e mosu
kandidatura sira ne'ebé sei uza husi uzuáriu hanesan materiál sira foti
desizaun.
2.1.2.
Definisaun Informasaun
Informasaun hanesan dadus
ne’ebé klasifikadu ona no halo intrepretasaun atu
utiliza ba prosesu foti desijaun (Tata Sutarbi:29). Tamba ne’e relasaun ho
kualidade informasaun tuir Tata Sutarbi define katak kualidade husi informasaun
ida (quality of information)
depende ba buat tolu mak hanesan tuir mai ne’e.
1. Lolo’os (accurate)
informasaun tenke livre husi kulpa, lolo’os mos informasaun tenke iha nia
interpretasaun klaru. Informasaun tenke klaru tamba bai–bain informasaun husi
nia hun ba to’o iha utilizador bele iha posibilidade akontese no bele halo
mudansa ba informasaun ne’ebe refere.
2. Pontual (timenline)
informasaun ne’ebé to’o ba publiku labele tarde.
3. Relevante (relevance)
informasaun ne’ebé refere iha nia benefisiu ba nia
utilizador sira.
2.1.3.
Definisaun
Sistema Informasaunm
Sistema
informasaun nudar kombinasaun ida husi elementus mak hanesan ema, hardware,
software, rede komunikasaun no dadus ne’ebé serbisu
hamutuk hodi rekolia, prosesa, guarda no habelar informasaun atu suporta hodi
foti desijaun iha organijasaun ida nia laran (O’Brien, 2005). Nune’e mos sistema informasaun nudar elementus ne’ebé mak serbisu hamutuk liu husi manual ka
bazeia ba komputador hodi rekolia dadus (input), liu husi prosesamentu (proses),
no hetan rejultadu diak (output) ne’ebé bele fo
vantajen ba prosesu ida hodi foti desijaun (Simkin
Mark G, 2006). Ho teoria hirak ne’e hakerek nain foti rejumu ida katak
sistema informasaun hanesan sistema ida ne’ebé sempre iha
relasaun husi elementu ida ba element seluk ho objektivu atu hetan rejultadu
liu husi prosesamentu ne’ebé mak los
hodi bele fo benefisiu ba ema ne’ebé mak asesu.
2.1.4. Definisaun Kria Sistema
Definisaunn husi Kristant, (2008
:1) Kria
sistema hanesan dezeñu atividade sira
ne'ebé esplika ho detallu oinsá
mak sistema sei halai. hakarak
atu prodús software produtu ne'ebé tuir uzuáriu sira nia nesesidade.
2.1.5.
Definisaun
Data Flow Diagram (DFD)
Data
Flow Diagrama (DFD) hanesan prosesu ka modelu lojika ida ne’ebé kria atu hatene oinsa dadus ne’e mosu no ba
ne’ebe objektivu dadus ne’e sai husi sistema ida, iha ne’ebe dadus ne’e rai,
prosesu saida mak bele fo rejultadu dadus, no interasaun entre dadus ne’ebe rai
no prosesu ne’ebé mak iha ligasaun ho dadus (Kristanto, 2003). Alem de ne’e DFD
signifika hanesan diagrama ida ne’ebé utiliza
simbolu notasaun ne’ebe deskreve ba fluxu dadus ruma iha sistema ida nia laran
ho strutura ne’ebé mak los, no utiliza simbolu
oin - oin kria oinsa dadus ne’e.
Tabela
2.1: Simbolu Notasaun Bazika DFD
No
|
Simbolu
|
Funsaun
|
1
|
Funsionariu no organizasaun ne’ebe envia dadus no simu dadus husi sistema
ne’ebe lao ho dezenu kuadradu
|
|
2
|
Fluxu ba dadus ne’ebe tama
no sai husi prosesu ida ne’ebe ho dezenu ruma
|
|
3
|
Liña rua ho risku horizontal nia
funsan atu rai dadus
|
2.1.1. ERD (Entity
Relationship Diagram)
ERD (Entity
Relationship Diagraam) mak modelu dadus atu dezeña relasaun entre
entidade ida ho entidade seluk ne’ebé iha
relasaun. Relasaun entre entidade sai komponente rua ne’ebé bele dehan iha relasaun ba malu hanesan
grau relasaun no partisipasaun relasaun. Iha mos simbolu ne’ebé hetan iha ERD. Grau relasaun
deklara numeru membru entidade ne’ebé inklui iha
relasaun ne’ebé mosu sei hanesan.
Tabela 2.2: Deskripsaun ERD
No
|
Simbolu
|
Funsaun
|
1
|
Entidade ou retangulu hanesan objetu
dadus ida ne’ebe iha sistema, realidade
no abstratu iha ne’ebe dadus rai ou
ne’ebe
hetan dadus
|
|
2
|
Relationship hanesan relasaun natural neebe akontese entre entidades.
Jeralmente hanaran verbu baziku.
|
|
3
|
Risku hanesan konektividade entre
entidade.
|
|
4
|
1,N,M
|
Kardinalidade relasaun nomeada 1
atu
konekta ida no N ou M atu halo
relasaun ba barak.
|
5
|
Composite entity deklara assembleia
entidade ne’ebe kria husi
relasaun
barak ba barak.
|
Haktuir (waljiyanto,2003) grau
relasaun iha tipu relationship, formasaun
structural cardinality relationship
iha
tipu mak henesan tuir mai ne’e
1.
1:1 (One To One Relatonship) Relasaun
entre arkivu primeiru entre arkivu segundu mak ida divide ba ida. Grau relasaun
entre entidade 1:1 mosu wainhira kada membru ida husi entidade A bele deit halo
relasaun ho membru ida husi entidade B. Relasaun ida ne’e bele dezeñu ho marka
sirkulu atu hatudu tabela no relasaun entre sira nain rua nomeada marka fleksa
uniku.
2.
1:M (One To Many Relationship) Relasaun
entre arkivu primeiro ho arklivu segundu mak ida divide ba barak ou barak
divide ba ida. Grau relasaun refere akontere wainhira kada membru entidade A
bele par ho membru entidade B ida uo liu. No kada membru entidade B so bele par ho membru
entidade A ida. Relasaun ne’e bele dezeñu ho sirkulu atu hatudu tabela no
relasaun entre rua ne’e nomeada ho seta dupla atu hatudu relasaun barak ne’ebé refere.
3.
M:M (Many To Many Relationship) Relasaun
entre atributu ida ho atributu seluk iha arkivu ne’ebé hanesan
iha relasaun barak kontra barak. Grau relasaun ne’e akontese wainhira membru
entidade A bele par ho membru entidade barak.
2.1.2.
Flowchart
Flowchart nudar diagrama ida hodi
dezenu tuir etapa atu rejolve problema ida hodi utiliza simbolu–simbolu ne’ebe
mak fasil atu komprende hodi utiliza ho lojika. Tan ne’e flowchart hanesan
diagrama ne’ebé mak dezenu ho fluxu lojika husi
dadus ne’ebe atu prosesa iha programa ida nia laran ne’ebé husi inisiu to’o remata. Fluxo diagrama
fahe ba simbolu ne’ebé reprezenta
lalaok ba funsaun programa ida ninian no fluxo linha ida (flow diagram) hatudu
ba simbolu ne’ebé atu utiliza.
Tabela 2.3 :
Tabela Simbolu Flowchart
No
|
Simbolu
|
TERMINATOR
|
Funsaun
|
1
|
TERMINATOR
|
Inisiu/
programa termina
|
|
2
|
FLOW LINE
|
Inisiu/
programa termina
|
|
3
|
PREPARATION
|
PREPARATION Prose inisialijasaun/presu primeiru
|
|
4
|
PROCESS
|
Prosesu inisialijasaun/presu
primeiru
|
|
5
|
INPUT/OUTPUT
DATA
|
Prosesu input / ouput
|
|
6
|
DECSICION
|
Deklarasaun komparasaun,seleksaundadus ne’ebe
hili
|
2.1.3.
Rekezitu
Ou Software Ne’ebe Utilliza
Rekezitu ou software ne’ebé uja
hodi desemvolve sistema ida ne hanesan dreamweaver,notpet++,photoshop,no
mikrosoft tisio.
2.1.3.1. Xampp
Xamp
hanesan sirvidor ida ne’ebé uza ba server nian hodi ezekuta funsaun nebe existe
iha pajina portal atu hetan asesu husi user. XAMPP mak projetu ida kona ba ema
nain rua ne’ebé naran Kai’oswald’ Seidler no Kay Vogelgesang. Sira kria dezenvolvimentu
perfeitu nebe inklui apache ,mysql, php, perl no komponente oin-oin iha tinan
hirak liu. XAMPP integradu ona Mysql
PHP Apache.PHP ne’e atu prolonga prazu ne’ebé
bele ezekuta PHP script,apache hanesan web server no MYSQ nudar
fornesedor dadus nian. XAMMP ne’e bele hasai
relatoriu iha http://www.apachefriend.org/en/xampp.
Html iha formatu sistema operasaun oin-oin hanesan kona ba ZIP.
Exemplu:
<?php
// Array naran municipio
$naran [0]=
"Dili";
$naran [1]=
"Ambeno";
$naran [2]=
"Covalima";
$naran [3]=
"Baucau";
$naran [4]=
"Viqueque";
//Hamosu Dadus
echo "naran 1 =
$naran[0] <br>";
echo "naran 2 = $naran[1] <br>";
echo "naran 3 = $naran[2] <br>";
echo "naran 4 = $naran[3] <br>";
echo "naran 5 = $naran[4] <br>";
?>
Image 2.1:Xampp control
panel versaun 3.1.0.3.0
2.1.3.2.
Macromedia
Dreamweaver
Macromedia Dreamweaver hanesan
software ida ne’ebe uja hodi halo website. Software ne’e utiliza barak husi
programador web nian hodi desemvolve situs web ida. Kestaun refere kauja espasu
traballu, fasilidade no kapasidade dreamweaver ne’ebé
aumenta kapasidade produtividade (produktivitas)
no efikásia (efektivitas) iha dezeñu
no desemvolve situs web ruma. Aleinde fasilidade hodi kria dezeñu layout pájina web no aplikasaun base dadus, Macromedia Dreamweaver
mos kompleta ho fasilidade kona-ba manajementu situs ne’ebé
mak kompletu.
2.1.4.
Linguazen
Programasaun
Ligauzen
pogramasaun hanesan linguazen ne’ebé mak
utiliza hodi kria sistema hanesan PHP,HTML,CSS,JAVASCRIPT
2.1.4.1.
PHP
(Personal Home Page)
Dahuluk
PHP hanesan liafuan badak husi Personal
Home Page (situs personal). Php ba dahuluk kria husi (Rasmus Lerdorf iha tinan 1995). Iha momentu ne’eba sei ho naran Form Interpreted (FI), ne’ebé mak konjuntu husi skrip ne’ebé uja hodi produs formulariu husi web
PHP ne'e introduzidu ba dahuluk husi
J Wynia
nudar mane ida ne'ebé
iha kunesementu bazika ne’ebé diak tebes iha kona-ba
progrmasaun.
Liuliu programasaun iha parte
sevidor nian. PHP hanesan linguajen programasaun basea ba web. Linguajen ne’e
iha vantajen hanesan kompatibilidade ho tipu base dadus
oin-oin suporta ho sistema operasaun oin-oin. PHP adekuadu no uja uza iha
kombinasaun ho base dadus MYSQL. MySQL ho PHP hanesan buat rua ne'e mak labele
haketak malu. Klaru
katak atu bele uza iha nivel nesesáriu ba habilidade programasaun ruma.
2.1.4.2.
HTML
(Hyper TText Markup Language)
HTML
mak liafuan husi (Hyper Text Markup
Language) hanesan linguajen ida ne’ebé uza
atu hakerek pajina web. Iha pazina web HTML sai hanesan lingua Script ne’ebe
laohamutuk sai hanesan lingua Scriptin programasaun seluk. Tag HTML hotu ho
modelu dinamis, signifika kodigu HTML ne’ebe la sai hanesan file ne’ebé mak atu exekuta.
Liu husi buat
hirak ne’e HTML mak hanesan lingua Skripting ne’ebé
mak atu la’o bainhira browser ou (pengakses web), Browser-Browser ne’ebé mak fo
suporta HTML mak hanesan Internet Explorer, Netscape Navigator, Opera, Mozila
no seluk seluk tan. Ho ida ne’e bainhira ita atu loke pajina ne’ebé mak mai husi HTML atu hetane kodigu ho lalaok
klike menu view ba source, maka iha ne’eba fosai tag hotu beserta isi dari
pajina web sira hotu. Dokumentus
HTML sempre hahu ho tag ne’ebé mak fo sinal
katak kokumentus sira hotu mak dokumentus HTML. Tag sira hotu mak <html>,
ho sintaks hakerekmak. <Html>...........</html>(Bunafit
Nugroho, 2004: 5).
Exemplu:
<html>
<head>
<title>UNITAL</title>
</head>
<body>
<h1>hai
mundu</h1>
<h2>hai
mundu</h2>
<h3>hai
mundu</h3>
<h4>hai
mundu</h4>
</body>
</html>
Image 2.2: HTML (HyperText Markup
Language)
2.1.4.3. CSS (Cascading Style Sheet)
CSS (Cascading
Style Sheet) hanesan linguajen ida ne’ebé serbisu ho
dokumentus HTML atu halo definisaun oinsa pajina web ida bele atu publika ka
aprezenta. Aprezentasaun ne’e mos liu husi style ko modelu testu ida, link,
ka bele mos layout ba pajina ida. CSS hafasil ba kria no dezenvolve web
atu fo sai pajina web ne’ebé mak fasil
no lalais atu asesu nomos dezenu pajina ne’ebe mak kapa’as (Komang Wiswakarma).
2.1.4.4.
Javascript
Javascript hanesan
lingua ida ne’ebé ho funsaun hodi kria programa
script atu nune ema hotu bele konese no bele halo ejekuasaun husi web browser
no objektivu atu kria pajina web ne’ebé ho
interaktivu (Budi Raharjo).
2.1.5. Base Dadus
Baze dadus
(Database) nudar orgaun ida ne’ebe iha asosiasaun dadus ne’ebé mak iha interaksaun ba malu hodi hafasil
prosesu aktividadi ne’ebe atu produz informasaun ne’ebé ferctivu.
Baze dadus iha nune;e bele kompleta
problema iha sistema ne’ebe mak sei halao jestaun dadus. Atu halao
jestaun baze dadus presija programa ne’ebe maka hanaran DBMS (Database
Management System). DBMS nudar sistema ida ne’ebé mak
utilijador sira uja hodi kria, tau matan, kontola no asesu baze dadus ho lalais
no efisiente. Utiliza DBMS hodi akomoda utilizador sira ne’ebe maka iha
nesesidade asesu diferente. Komponente-komponente ne’ebé persija hodi konstrua DBMS (Database Management System) ida mak
hanesan turi mai ne’e:
1. Hardware
Hardware nudar
ekipamentus ne’ebé principal hodi utilize iha
operasaun ba DBMS hamutuk ho ninian aplikasaun-aplikasaun tomak ne’ebé suporta prosesu kontrusaun baze dadus. Hardware
ne’e rasik kompostu husi preferiku sira ne’ebé halibur
hamutuk hodi sistema komputador ida.
2.
Software
Komponente software
inklui DBMS ne’e rasik, programa aplikasaun, ho software sira ne’ebe
fo apoiu hodi konfigura komputador.
2.1.6.
Dadus (Data)
Dadus nudar
komponente ne’ebe maka inportante iha DBMS, tamba liu husi dadus ne’e maka
utilijador bele hetan informasaun ne’ebe mak relevante ho sira nia nesesidade.
1.
Prosedimentu (Procedure)
Prosedimentu
nudar instrusaun hakerek ne’ebe mak iha laran esplika konaba oinsa prosesu kria
no utilize baze dadus. Prosedimentu ne’ebe hanesan oinsa tama iha DBMS (login),
oinsa utilija fasilidade no aplikasaun iha DBMS, oinsa atu halo aktivu no para
DBMS, no oinsa kria baze dadus rejerba no oinsa restaura(restore) fali
dadus rejerba iha DBMS.
2.
Ema (People)
Komponente
ne’e sei fahe ba parte tolu mak hanesan :
1.
Utilijador ikus (End-User)
Nudar
utilijador ne’ebe mak sei asesu informasaun tuir nesesidade ne’ebe mak iha.
2.
Programador aplikasaun (Programmer)
Programador
nudar ema ne’ebe mak halo aplikasaun inklui baze dadus, no halo programa
aplikasaun bazeia iha nesesidade utilijador.
3.
Administrador baze dadus (Database
Admnistration)
Administrador
baze dadus nudar ema ne’ebe responsabilidade hodi maneja baze dadus, define
strutura no metodu asesu, define seguransa baze dadus no tau matan baze dadus
loron-loron.
2.1.7. Internet
Internet
hanesan seistema komunikasaun ne’ebe iha relasaun ho komputador mak hanesan
tipu oi – oin hodi kria sistema rede iha mundu tomak (rede komputador global)
liu husi telekomunikasaun hanesan wireless no seluk –seluk tan
(Sutarman, 2006). Wainhira internet ne’e iha, ema hotu – hotu mak utiliza
komputador ho konekasaun internet bele fahe informasaun, troka dadus ba malu,
bele komunika ba malu liu husi e-mail no bele hetan informasaun seluk
–seluk liu husi fasilidade ne’ebe fornese iha internet laran. Termus ne’ebe bai
–bain hasoru iha internet mak hanesan tuir mai ne’e :
1.
Search Engine nuudar
fasilidade internet ne’ebe liu husi browser ida hodi buka informasaun tuir ita
nia hakarak. Search engine mos rai dadus no situs barak iha mundu tomak
ho total miliaun ba pajina web, hodi hatama deit liafuan ida automatikamente search
engine sei hamosu link oi –oin ho nia observasaun ida – idak. Search
engine ne’ebe agora dadaun konesidu mak google, operamini yahoo search no seluk –seluk
tan.
2. E-mail (electronik
e-mail) atu konstrui naran liu husi internet. Utilizador bele troka nutisia
ka fahe informasaun ba malun. Nutisia ne’e sei rekolia hamutuk iha dokumentu
ida nia laran liu husi enderesu ne’ebe mak hanesan mailbox atu nune’e
utilizador bele asesu nutisia iha kualker tempu. Depois utilize fasilidade iha e-mail
ita tenke rejistu iha account rasik iha fasilidade e-mail hanesan
yahoo.
3. FTP (file
transfer protocol) hanesan protokolu ne’ebe utiliza hodi halo transferensia
ba upload ka download husi dokumentu ida ka liu entre komputador
ida no servidor FTP.
2.1.8.
HTTP (Hypertext Transfer Protocol)
HTTP (Hypertext
transfer protocol) nudar protokolu ida ne’ebe www utiliza, no nia
definisaun mak nudar protokolu ida ne’ebe utiliza hodi asesu entre kliente no
servidor. Kliente no servidor halao ida – idak nia kna’ar hodi simu no responde
request ne’ebe mak iha (Wahyu
Rahmadani).
2.1.9.
Browser
Browser
maka software ne’ebe uza atu konekta ou implementa pajina web. Browser halo
komunikasaun ho web server liu husi protokolo HTTP, ne’ebe le’e no
tradus lingua HTML no dadus seluk tan hafoin implementa ho visual at
nune’e informasaun ne’ebe iha bele le’e. Ezemplu husi browser mak hanesan:
Internet Explorer, Mozilla, Opera, firefox no seluk
tan. (Suyanto, 2007).
2.1.10.
Website
Website ka
site no nia signifikadu hanesan koleksaun pajina ne’ebe implementa dadus textu,
dadus imajen, dadus animasaun, lian, video ou kompostu husi hotu-hotu, mesmo ho
karakteristika estatika no mos dinamika ne’ebe ho forma serie konstrusaun ida
ne’ebe iha relasaun ba kada koneksaun redes pajina (hyperlink). Ho
karakteristika estatika se informasaun website ne’ebe iha permanente, ladun
troka, no nia informasaun ne’ebe iha properiedade ba website. Ho karakteristika
dinamika se informasaun ne’ebe iha website troka hela deit, no informasaun
refere interativu diresaun rua husi website nian no ema ne’ebe uza website.
Ezemplu website estatika maka hanesan perfilba konstrusaun, nune’e mos website
dinamika maka hanesan Friendster, Multiply, Facebook, no
seluk tan. Iha ninia dezenvolvimentu, website estatika bele update deit husi
nia nian rasik, nune’e mos website dinamika bele update husi utilijador no nain
rasik. (Kurniawan, 2008).
2.1.11.
URL
(Uniform Recaure Locator)
URL maka abreviatura husi Uniform Resource Locators ne’ebe
signifika “pathname”
ida atu identifika dokumentu ida iha web (Berners-Lee). Iha URL laran iha informasaun
naran makina/host (komputador) ne’ebe atu asesu, naran dokumentu no mos nia
logika pathname
ho
tipu protokolo ne’ebe sei uza atu halo asesu ba web. Ezemplu husi URL mak hanesan tuir mai
ne’e: http://www.gexcess.com/.
(Suyanto, 2007).
2.1.12.
Domain
Domain Name
nudar naran
unika ne’ebe fo atu identifika naran servidor komputador hanesan web server ho
email server iha rede komputador ka internet. Funsaun ba domain name atu
hafasil utilizador iha internet iha tempu atu asesu ba iha servidor, alem de
utiliza mos hodi fo naran ba servidor ne’ebe bele halo vizitasaun labele liu
husi numeru ne’ebe difisil hanesan enderesu IP. Domain name mos
konnesidu ho situs ida hanesan “Wikipedia.org”. Domain name mos dalaruma
bolu hanesan URL, ka enderesu website.
2.1.13.
Hosting
Hosting
hanesan fatin ka internet atu kria pajina website ne’ebe kria sai online no
asesu husi ema seluk. Portantu hosting ne’e rasik nudar servisu internet ida
ne’ebe prepara servidor rekursu humanu atu fo aluga hodi nune’e organijasaun ka
individu bele publika informasaun liu husi internet hanesan HTTP, FTP, EMAIL ka
DNS.
2.2. Historia
Kona-ba Fatin Peskiza
Ensino
secundario Geral no.1 dommartinho da
costa lopes maliana Iha tempu independénsia Timor-Leste nian. Iha tinan 2000
eskola ne ' e hari’i ho naran SMA Liceu Maliana ho objetivu atu forma ka
hanorin foinsa feto no mane iha distrto Bobonaro ho situasaun ne’ebe mak minus
ho fasilidade no emergensia. maibé iha momentu Indonézia koñesidu nu ' udar
SMAN 1 Malina. Ne’ebe hari’I iha tinan 1083/1984. Iha tempu independénsia, iha
tinan 2000, naran ne'e muda SMA Liceu Maliana Ensino Secundsrio Publico No 1
Dom Martinho da Costa Lopes Maliana.
Ensino
Secundsrio Publico No 1 Dom Martinho da Costa Lopes Maliana ho susesu produs
ona estudante atus no to rihun estudantes ne’ebe mak remata ona prosesu estudu
iha secundario ida ne’e. Eskola ne'e hatudu progresu ne’ebe di ' ak tebes. Husi susesu tomak ne ' ebé mak
alkansa tiha ona iha eskola ne’e, ita bele lembra istória kona-ba
estabelesimentu Ensino Secundsrio Publico No 1 Dom Martinho da Costa Lopes
Maliana.
Iha
momentu independénsia Timor-Leste, eskola ne'e iha de'it restu husi sasan
ne’ebe mak lakan ou ahi han hanesan kadeira, meja, espasu no instalasaun sira
seluk ne'ebe afetadu propriedade ka a’at no labele uja tan, maibe ezisensia
populasaun nia a’as tebes ne’ebe mak hakarak hetan dedikasaun husi parte
relevante, nue’e escola ida ne’e loke fali hodi simu estudante feto ka mane
ne’ebe mak sai hanesan jerasaun kontinua future Timor Leste mai. Escola ne’e
hari iha tempu ne’ebe mak defisl tebes.ho vontade voluntarismo ne’ebe mak a’as
tebes. Professors ne’ebe mak hanorin iha escola ida hanesan estudante sira
ne’ebe mak finalista ensino superior no membru klandestina iha tempu okupasaun
Indonesia, sira hala’o kna’ar nudar edukador ho situasaun ne’ebe mak minim ho
fasilidade no emergensia tebes no hetan apoio
atensaun a’as tebes husi
lideransa CNRT, iha momentu senhor Xanan Gusmão mak hanesan presidente CNRT.
Tuirmai escola refere loke no funsiona ho diak no iha tempu diploma rekunese
hanesan diploma emergensia ne’ebe mak produs husi UNTAET, no diploma refer
kopia uja surat tahan HVS babain, maske ho diploma ne’ebe mak simples tebes maibe
estudante sira kontente tebes ho diploma ne tamba tauho logo husi ONO nian. Iha
memento ne’e-ba escola ne’e lidera husi Drs. Domingos Martins, hanesan directur
escola. Eskola ne' e kontinua funsiona tuir kondisaun ne’ebe mak menus ho
fasilidade, no hahu hetan ajuda no atensaun hosi parte oin-oin tan de’it progressu
escola ida ne’e nian.
Relasiona
ho desijaun ne’ebe mak hasai husi departamentu edukasaun nasional, ne'ebé
afirma katak, secundario hotu-hotu ne’ebe esziste iha Timor Leste tenke naran
eskola ne' ebé mak sinônimo ho naran eroi nasionál ka naran iha relasaun ho
naran relijiozu. Ho nue’e directur escola konvoka reuniaun ho profesór sira,
atu responde karta ne’ebe fo sai husi departamentu edukasaun nasional nian
kona-ba naran eskola. desizaun
ne'ebé mak hetan hili naran bispu Dom Martinho da Costa Lopes ho razaun Dom
martinho hanesan ema primeiru ne’ebe mak hari’I escola ho lingua portugues no
Coleigo-Maliana iha distrito Bobonaro. Servisu husi bispu ne’e hanesan Simbolu
nu'udar lilin ne'ebe naroman leno nakukun no loke hanoin sira husi
sosiedade Bobonaro hodi hatene lee no hakerek. Ho rajaun ida hirak ne’e escola
refere fo naran Escola Secundario Geral No 01 Dom Martinho da Costa Lopes
Maliana. Escola Secundario Geral Dom Martinho da Costa Lopes Maliana
kolokasaun (troka) dala ha’at ba directur escola. Tabela tuir mai nudar tabela
registu naran husi drirectur ne’ebe lidera ona iha escola Secundario Geral Dom
Martinho da Costa Lopes Maliana.
Tabela
2.4. Kolokasaun Directur Escola
No
|
Naran
|
Periodu
|
Durasaun Tempu
|
1
|
Drs. Domingis Martins
|
2000-2001
|
Tinan ida (1)
|
2
|
Drs. Estanislau Baptista
|
2002-2008
|
Tinan ida (1)
|
3
|
Antonis Soares
|
2008-2012
|
Tintaan
ha’at(4)
|
4
|
Juvêncio de Jesus, L.CG
|
2013……..
|
…………..
|
2.2.1.
Visaun no Misaun
1.
Misaun
a. Prepara no hakbiit estudante sira
nia potensia, interese no talentu atu sai forsa servisu iha nivel mediu
kualifikadu, edukadu no professional.
b. Dezenvolve eskola profesional
adaptivu, fleksibel, tuir normas no valores kultura Timor Leste
c. Estabelese eskola Sekundaria Jeral
ho kurikulum no aktividades integradu tuir programa edukasaun professional nebe
orienta ba future.
d. Investe estudante sira atu sai asetu
ba komunidade, sosiedade, no sai ajensia ba dezenvolvimentu nasaun Timor Leste.
2. Visaun
Fundadór iha vizaun ida katak ema nia
moris sai realidade ida-ne'ebé dinámiku tebes , ho objetivu mak atu hatán ou
responde ba ezijénsia husi povu Municipio Bobonaro kona-ba edukasaun.

Comentários
Enviar um comentário