KRIA SISTEMA INFORMASAUN REGISTRASAUN ONLINE IHA SECUNDARIU GERAL NO 01 DOM MARTINHO DA COSTA LOPES MALIANA

MONOGRAFIA
KRIA SISTEMA INFORMASAUN REGISTRASAUN ONLINE IHA SECUNDARIU GERAL NO 01 DOM MARTINHO DA
COSTA LOPES MALIANA

Garau Licienciatura
 










MELQUIANO VICENTE
13.04.01.179


DEPARTAMENTU TÉCNICA INFORMÁTICA  FACULDADE DE CIÊNCIAS TÉCNICAS UNIVERSIDADE ORIENTAL TIMOR LORO SA’E
(UNITAL)

2017



KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1.  Mahamosuk
Teknolojia no komunikasaun agora dadaun avansadu no desemvolve lalais liu iha mundo globalizasaun ninian, tamba dezemvolvimentu teknolojia suporta ema hotu atu hala’o aktividade servisu privadu ka publiku ho tempo badak, lalais, fasil no efisiente. Bazeia ba teknolojia no komunikasaun iha tempo uluk liu ba kompara ho agora dadaun ema senti katak iha mudansa ne’ebé mak a’as tebes, liu-liu iha area teknologia informatika nian. Tamba teknolojia agora dadaun ne’e imfluensia ne’ebé a’as iha faze prosesu aprendisazen nian hanesan aprendisazen Formal no Non Formal ninian.
Escola Secundario No.1 Dom Martinho Da Costa Lopes Maliana hanesan instansia estadu Timor-Leste nian ne’ebé mak hamahon an iha edukasaun nia okos, ne’ebé persiza dadus no prosesa dadus ne’ebé mak los no efisiente. Sistema registrasaun online katak maneira ne’ebé uza hodi hala’o prosesu registrasaun online ba estudante foun liu husi website. Nune’e ho implementa registrasaun online iha sekundariu ne'e rasik bele sai hanesan passu ida hodi hakat ba teknologia ne’ebé mak agora dadaun desemvolvidu tebes iha mundo internasional.
Prosesu registrasaun estudante foun iha Escola Secundario No.1 Dom Martinho Da Costa Lopes Maliana, agora dadaun  utilize ona sistema koputerijasaun maibe seidauk maximo, hanesan kandidatu estudante foun simu formulariu registrasaun husi komisaun hodi prense no intrega fali ba komisaun hodi halo rekapitulasaun dadus utiliza Microsoft Office Exel. Minimiza problema ne’ebé Escola infrenta, mak laiha Sentru ba Dadus sira, no bele minimiza hala’o prosesu informasaun sira ne’ebé depedente liu ba kuadrru avisu no mos minimiza numeru funcionario ne’ebé mak tama iha komisaun ba registrasaun estudante foun.
Ho sistema no problemas sira ne’ebé mak minsiona ona iha leten nune’e mosu iha hakerek nain nia hanoin hodi diside foti teze ida ne’e ho TituloKria Sistema informasaun Registrasaun Online Iha Secundariu No.1 Dom Martinho Da Costa Lopes Maliana.”.
1.2.   Formulasun Problema
Bazeia ba problemas ne'ebe mak mensiona  iha mahamosuk, ho ida ne’e peskizador halo formulsaun ba problem refere no persija rejolve mak hanesan tuir mai :
1.      Oinsa atu Kria Sistema Registrasaun Online Iha Secundariu No1 Dom Martinho Da Costa Lopez  Maliana?
2.      Oinsa atu fo sai informasaun ba publiku kona-ba registrasaun online liu husi website?
3.      Oinsa atu halo selesaun ba estudante foun?
4.      Oinsa atu akumula dadus estudante ne’ebé mak hala’o ona registrasaun?
5.      Oinsa atu halo pagamentu ba administrasaun nian?




1.3.   Limitasaun Problema
1.      Sistema registrasaun online ida ne’e sei utilija de’it iha sekundariu No.1 Dom Martinho da Costa Lopes Maliana, entre sekundariu seluk ne’ebé mak eziste iha municipio Bobonaro.
2.      Sistema ida ne’e sei atende dei’it kona-ba sistema informasaun registrasaun online ba estudante foun no dadus kandidatu estudante ne’ebe mak hala’o registrasaun.
3.      Sistema ida ne’e sei la kolia kona-ba registrasaun estudante tuan orario no sistema prosessu aprendisazen.
1.4.   Objetivu Peskiza
Peskiza ida ne’e ho objetivu  atu identifika  problemas ne’ebe mak infrenta iha fatin refere, kona ba sistema registrasaun.
1.      Hodi hatene tuir lalaok ou sistema serbisu iha fatin peskiza.
2.      Hodi muda sistema tuan ba iha sistema foun ou teknologia.
3.      Desemvolve sistema registrasaun ho fasil no efisiente wainhira halo registrasaun no selesaun ba kandidatu estudante foun.
1.5.Benefisiu Peskiza
Benefisiu husi peskiza ida ne’e identifika ba parte rua hsnesan
1.5.1. Benefisu Jeral
Benefisiu husi peskiza ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
1.      Ba hakerek nain
Ba hakerek nain sei koñese klean liu tan ba desemvolve sistema informasaun no registrasaun estudante foun ne’ebé utiliza PHP no MYSQL, no mos bele aplika teoria sira ne’ebé durante ne'e hetan iha prosesu aprendisazen nian.
2.      Ba Universidade
Sai hanesan sasukat ida ba universidade hodi kompete  ho universiadade seluk, no hanesan media informasaun ba estudante sira iha universidade no ba peskijador sira tuir mai.
1.5.2.Benefisiu Espesifiku
Benefisiu husi peskiza ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
1.      Hafasil servisu husi administrasaun escola nian, no minimiza numeru funsionario ne’ebé mak simu ou rekola dadus estudante ne’ebe mak hala’o ona registrasaun.
2.      Hodi hasae efisiente serbisu iha Secundario No.1 Dom Martinho Da Costa Lopes Maliana, basea liu iha prosesu registrasaun estundante.
1.6.Metodologia Peskiza
Menurut Kemmis (1988) “metode penelitian tindakan adalah suatu bentuk penelitian reflektif dan kolektif yang dilakukan peneliti dalam situasi sosial untuk meningkatkan penalaran praktik social”, sedangkan menurut Kemmis dan Taggar (1988) dalam Zuriah (2003: 54) “metode penelitian tindakan adalah suatu bentuk penelitian reflektif diri secara kolektif dilakukan peneliti dalam situasi sosial untuk meningkatkan penalaran dan keadilan pratek pendidikan sosial mereka, serta pemahaman mereka mengenai praktek dan terhadap situasi tempat dilakukan praktek-praktek tersebut.
Tuir Kemmis (1988) "asaun métodu peskiza hanesan forma ida refletivu no koletivu peskiza ne ' ebé hala'o hosi peskizador iha situasaun sosiál atu hadi'a sira-nia hanoin kona-ba prátika sosiál", Konsidera katak tuir Kemmis & Taggar (tinan-1988) iha Zuriah (2003:54) "métodu peskiza asaun hanesan forma ida kona-ba peskiza self-reflective koletivamente halao husi peskizador iha situasaun sosiál atu hadi'a sira-nia hanoin pratika edukasaun sosiál no justisa, no mós sira nia komprensaun kona-ba prátika no situasaun ne ' ebé Iha fatin peskiza.
1.6.1. Dadus Ne’ebé Persija.
1.   Dadus Primariu.
Dadus ne’ebe hetan direitamente husi fatin peskiza nian, liu husi funsionariu ne’ebe mak serbisu iha fatin refere.
2.   Dadus Sekundariu.
Dadus ne’e hetan indireta, konaba fatin peskiza liu husi media hanesan jornal, televisaun, no eiz funsionario husi fatin peskiza ne’e rasik.
1.6.2. Teknika Levantamentu Dadus.
Teknika levantamentu dadus ne’ebé mak peskiza nain uja hodi levanta dadus mak hanesan:
1.      Metodu Observasaun
Observasaun hanesan teknika lenvantamentu dadus liu husi observa direta ba iha fatin peskiza.
2.      Metodu Intervista
Metodu rekolha dadus  ho sistema husu no hatan, ne’ebé mak halo husi peskiza nai’in ba parte relevante, hanesan directur instansi ou funsionario sira seluk.
3.      Estudu Literatura
Metodu rekolha dadus, ne’ebé mak uja, hodi hetan dadus liu husi livru, no referensia teze.
1.7. Sistematika Hakerek
Hakerek nain ba teze ida ne’e sei kompostu kapítulu lima sei baseiadu ba sistematika hakerek tuir ida-idak nia kapítulu mak hanesan tuir mai ne’e.

KAPÍTULU I INTRODUSAUN
Kapítulo I sei koalia kona ba fundo problema, formulasaun problema, limitasaun problema, objetivu, benifisiu peskiza, metodologia peskiza, fatin no tempu peskiza, dadus ne’ebé persija, teknika levantamentu dadus  no sistematika hakerek.
KAPÍTULU II FUNDAMENTU TEORIKA
Kapítulu ida ne’e sei koalia kona ba teoria sira ne’ebé mak relevante ou relasaun ho sistema registrasaun online Utiliza PHP & MYSQL.
KAPÍTULU III ANALIZA NO DEZEINU SISTEMA
Iha Kapítulu ne’e sei koalia kona ba fatin peskiza, dadus ne’ebé presiza, material no equipamentos sira, metode akumula dadus, analiza sistema, kriasaun sistema.
KAPÍTULU IV RESULTADU NO INPLEMENTASAUN SISTEMA
        Kapítulo ida ne’e sei koalia kona ba resultadu no implementasaun sistema registrasaun online.
KAPÍTULU V LIAN MAK TAKA
Kapítulu ne’e hakerek nain sei foti konklusaun ba sistema registrasaun online ne’ebé kria ona.




KAPÍTULU II
FUNDAMENTU TEORITIKA
1.1.   Definisaun Sistema
Sistema sempre iha mudansa bebeik tuir kontestu oinsa sistema ne’e nia utilijasaun. Exemplu hanesan solara panel ka solar system iha ne’ebe halibur hamutuk no serbisu hamutuk hodi atinji obketivu ida ne’ebe hanesan, nune iha mos sistema teknolojia informasaun bajeia ba komputador (Computer-Based Information System) ka CBIS nian ne’ebe bai-bain ita identifika katak sistema teknolojia informasaun komputador ne’e nia lalaok mai husi element sira hanesan input, processing no output.
Liafuan sistema ne’e rasik mai husi lian latina (systema) no lian Gregu (sustema) katak unity unidadi, ne’ebe kompostu husi komponente ka element ne’ebe maka liga hamutuk atu hafasil lalaok informasaun, material ka energia.
Sistema katak element sira ne’ebé iha relasaun ba malu no halibur hamutuk atu halo objetivu ruma, nune’e sistema mos iha nia limitasaun no interakasaun ho ambiente ne’ebé sistema iha ba.
Haktuir husi(Kristanto, 2003). sistema hanesan konjuntu ou unidade husi elementu ou variabel sira ne’ebé organiza ba malu, interaksaun ba malu no depende husi komponente ida ho komponente seluk. Sistema hanesan konjunto husi elementu sira ne’ebé interaksaun atu atinji objektivu ida.
Haktuir husi (Kristanto, 2003) Secara umum sistem dapat didefinisikan sebagai sekumpulan hal atau kegiatan atau elemen atau subsistem yang saling bekerjasama atau yang dihubungkan dengan cara-cara tertentu sehingga membentuk suatu kesatuan untuk melaksanakan suatu fungsi guna mencapai suatu tujuan.
2.1.1.   Karaterístika Sistema
Tuir (Sutanta, 2003) parte husi karakterístika  sistema hirak  mak tuir mai ne'e:
1.      Iha komponente (components)Komponente sistema hanesan buat hotu ne’ebé sai hanesan parte husi forma sistema. Komponente sistema bele hetan Objetu ida-ne ' ebé reál ka abstratu. Komponente sistema refere hanesan sub-sistema, hanesan ita ema, sasan, no buat seluk kona-ba eventu ne'ebé envolve iha sistema.Iha limitasaun/ Restrisaun  (boundary).
2.      Limitasaun (Restrisaun) ba sistema ne'e persiza hodi halo diferensa ba sistema ida ho sistema sira seluk. Sekarik laiha. Limitasaun (restrisaun) sistema, ida-neʼe  difisil tebes atu esplika sistema ida.
3.      Iha ambiente (environments). Ambiente sistema hanesan buat hotu iha sistema liʼur ou dok husi sistema. Ambiente sistema bele fo vantazen no desvantazen. Iha jerál, ambiente ne’ebé iha  vantazen  sei  nafatin  mantein  atu  mantei sustentabilidade sistema no  ambiente  sistema  ne’ebé desvantazen sei buka atu bele  halo  influénsia ba regra mínimu ida, maske iha posibilidade bele halakon.
4.      Iha Ligasaun ida entre komponente (interface). Ligasaun entre komponente hanesan komponente sistema, buat hotu neʼebé tau  matan  hanesan  ponte  entre  relasaun  komponente  iha sistema nia laran. Ligasaun eletrónikus ne'e meius ida Permite komponente ida-idak halo interaksaun ho ema seluk no Komunika atu hala'o sira-nia funsaun komponente.
5.      Iha Sujestaun (input) Sujestaun  (input)  hanesan  komponente  sistema  buat hotu neʼebé nesesidade atu inklui ba iha sistema hanesan materiál ne’ebé atu bele prosesa liu tan atu prodúsaun ne’ebé di’ak.
6.      Iha prosesamentu (processing). Prosesamentu hanesan Komponente sistema sira ne'ebé iha kna’ar ida prosesu prinsipál sujestaun atu prodús output ne’ebe diak ba ema ne’ebe uza. Iha sistema informasaun jestaun nian, prosesamentu hanesan iha forma komputador programa sira-nia aplikasaun dezenvolve ba propózitu sira ne'ebé especial
7.      Iha prodús (output) Prodús (output) hanesan komponente sistema oin-oin forma oin-oin kona-ba rezultadu ne ' ebé prodús hosi prosesamentu komponente. Iha sistema informasaun jestaun nian, prodús hanesan informasaun katak ne'ebé mosu husi programa sira-nia aplikasaun ba programa ne'e mosu kandidatura sira ne'ebé sei uza husi uzuáriu hanesan materiál sira foti desizaun.
2.1.2.   Definisaun Informasaun
Informasaun hanesan dadus ne’ebé klasifikadu ona no halo intrepretasaun atu utiliza ba prosesu foti desijaun (Tata Sutarbi:29). Tamba ne’e relasaun ho kualidade informasaun tuir Tata Sutarbi define katak kualidade husi informasaun ida (quality of  information) depende ba buat tolu mak hanesan tuir mai ne’e.
1.      Lolo’os (accurate) informasaun tenke livre husi kulpa, lolo’os mos informasaun tenke iha nia interpretasaun klaru. Informasaun tenke klaru tamba bai–bain informasaun husi nia hun ba to’o iha utilizador bele iha posibilidade akontese no bele halo mudansa ba informasaun ne’ebe refere.
2.      Pontual (timenline) informasaun ne’ebé to’o ba publiku labele tarde.
3.      Relevante (relevance) informasaun ne’ebé refere iha nia benefisiu ba nia utilizador sira.
2.1.3.   Definisaun Sistema Informasaunm
Sistema informasaun nudar kombinasaun ida husi elementus mak hanesan ema, hardware, software, rede komunikasaun no dadus ne’ebé serbisu hamutuk hodi rekolia, prosesa, guarda no habelar informasaun atu suporta hodi foti desijaun iha organijasaun ida nia laran (O’Brien, 2005). Nune’e mos sistema informasaun nudar elementus ne’ebé mak serbisu hamutuk liu husi manual ka bazeia ba komputador hodi rekolia dadus (input), liu husi prosesamentu (proses), no hetan rejultadu diak (output) ne’ebé bele fo vantajen ba prosesu ida hodi foti desijaun (Simkin Mark G, 2006). Ho teoria hirak ne’e hakerek nain foti rejumu ida katak sistema informasaun hanesan sistema ida ne’ebé sempre iha relasaun husi elementu ida ba element seluk ho objektivu atu hetan rejultadu liu husi prosesamentu ne’ebé mak los hodi bele fo benefisiu ba ema ne’ebé mak asesu.
2.1.4.   Definisaun Kria Sistema
Definisaunn husi Kristant, (2008 :1) Kria sistema hanesan dezeñu atividade sira ne'ebé  esplika ho detallu  oinsá  mak  sistema sei halai. hakarak atu prodús software produtu ne'ebé tuir uzuáriu sira nia nesesidade.
2.1.5.   Definisaun Data Flow Diagram (DFD)
Data Flow Diagrama (DFD) hanesan prosesu ka modelu lojika ida ne’ebé kria atu hatene oinsa dadus ne’e mosu no ba ne’ebe objektivu dadus ne’e sai husi sistema ida, iha ne’ebe dadus ne’e rai, prosesu saida mak bele fo rejultadu dadus, no interasaun entre dadus ne’ebe rai no prosesu ne’ebé mak iha ligasaun ho dadus (Kristanto, 2003). Alem de ne’e DFD signifika hanesan diagrama ida ne’ebé utiliza simbolu notasaun ne’ebe deskreve ba fluxu dadus ruma iha sistema ida nia laran ho strutura ne’ebé mak los, no utiliza simbolu oin - oin kria oinsa dadus ne’e.
Tabela 2.1: Simbolu Notasaun Bazika DFD
No
Simbolu
Funsaun

1


Funsionariu no organizasaun ne’ebe envia dadus no simu dadus  husi sistema ne’ebe lao ho dezenu kuadradu
2
Fluxu ba dadus ne’ebe tama no sai husi prosesu ida ne’ebe ho dezenu ruma

3


Liña rua ho risku horizontal nia funsan atu rai dadus

 2.1.1.   ERD (Entity Relationship Diagram)
ERD (Entity Relationship Diagraam) mak modelu dadus atu dezeña relasaun entre entidade ida ho entidade seluk ne’ebé iha relasaun. Relasaun entre entidade sai komponente rua ne’ebé bele dehan iha relasaun ba malu hanesan grau relasaun no partisipasaun relasaun. Iha mos simbolu ne’ebé hetan iha ERD. Grau relasaun deklara numeru membru entidade ne’ebé inklui iha relasaun ne’ebé mosu sei hanesan.
Tabela 2.2: Deskripsaun ERD
No
Simbolu
Funsaun

1

Entidade ou retangulu hanesan objetu
dadus ida ne’ebe iha sistema, realidade
no abstratu iha ne’ebe dadus rai ou
ne’ebe hetan dadus

2


Relationship hanesan relasaun natural neebe akontese entre entidades. Jeralmente hanaran verbu baziku.
3
Risku hanesan konektividade entre
entidade.

4

1,N,M
Kardinalidade relasaun nomeada 1 atu
konekta ida no N ou M atu halo
relasaun ba barak.
5
Composite entity deklara assembleia
entidade ne’ebe kria husi relasaun
barak ba barak.

Haktuir (waljiyanto,2003) grau relasaun iha tipu relationship, formasaun structural cardinality relationship iha tipu mak henesan tuir mai ne’e


1.         1:1 (One To One Relatonship) Relasaun entre arkivu primeiru entre arkivu segundu mak ida divide ba ida. Grau relasaun entre entidade 1:1 mosu wainhira kada membru ida husi entidade A bele deit halo relasaun ho membru ida husi entidade B. Relasaun ida ne’e bele dezeñu ho marka sirkulu atu hatudu tabela no relasaun entre sira nain rua nomeada marka fleksa uniku.
2.         1:M (One To Many Relationship) Relasaun entre arkivu primeiro ho arklivu segundu mak ida divide ba barak ou barak divide ba ida. Grau relasaun refere akontere wainhira kada membru entidade A bele par ho membru entidade B ida uo liu. No kada  membru entidade B so bele par ho membru entidade A ida. Relasaun ne’e bele dezeñu ho sirkulu atu hatudu tabela no relasaun entre rua ne’e nomeada ho seta dupla atu hatudu relasaun barak ne’ebé refere.
3.         M:M (Many To Many Relationship) Relasaun entre atributu ida ho atributu seluk iha arkivu ne’ebé hanesan iha relasaun barak kontra barak. Grau relasaun ne’e akontese wainhira membru entidade A bele par ho membru entidade barak.
2.1.2.   Flowchart
Flowchart nudar diagrama ida hodi dezenu tuir etapa atu rejolve problema ida hodi utiliza simbolu–simbolu ne’ebe mak fasil atu komprende hodi utiliza ho lojika. Tan ne’e flowchart hanesan diagrama ne’ebé mak dezenu ho fluxu lojika husi dadus ne’ebe atu prosesa iha programa ida nia laran ne’ebé husi inisiu to’o remata. Fluxo diagrama fahe ba simbolu ne’ebé reprezenta lalaok ba funsaun programa ida ninian no fluxo linha ida (flow diagram) hatudu ba simbolu ne’ebé atu utiliza.
Tabela 2.3 : Tabela Simbolu Flowchart
No
Simbolu
TERMINATOR
Funsaun
1

TERMINATOR
Inisiu/ programa termina
2
FLOW LINE
Inisiu/ programa termina

3

PREPARATION
PREPARATION Prose inisialijasaun/presu primeiru

4



PROCESS

Prosesu inisialijasaun/presu primeiru

5



INPUT/OUTPUT DATA

Prosesu input / ouput

6



DECSICION

Deklarasaun komparasaun,seleksaundadus ne’ebe hili

2.1.3.   Rekezitu Ou Software Ne’ebe Utilliza
Rekezitu  ou software  ne’ebé uja hodi desemvolve sistema ida ne hanesan dreamweaver,notpet++,photoshop,no mikrosoft tisio.
2.1.3.1.   Xampp
Xamp hanesan sirvidor ida ne’ebé uza ba  server nian hodi ezekuta funsaun nebe existe iha pajina portal atu hetan asesu husi user. XAMPP mak projetu ida kona ba ema nain rua ne’ebé naran Kai’oswald’ Seidler no Kay Vogelgesang. Sira kria dezenvolvimentu perfeitu nebe inklui apache ,mysql, php, perl no komponente oin-oin iha tinan hirak liu. XAMPP integradu ona Mysql PHP Apache.PHP ne’e atu prolonga prazu ne’ebé bele ezekuta PHP script,apache hanesan web server no MYSQ nudar fornesedor dadus nian.  XAMMP  ne’e  bele  hasai  relatoriu  iha  http://www.apachefriend.org/en/xampp. Html iha formatu sistema operasaun oin-oin hanesan kona ba ZIP.
Exemplu:
<?php
// Array naran municipio
$naran [0]= "Dili";
$naran [1]= "Ambeno";
$naran [2]= "Covalima";
$naran [3]= "Baucau";
$naran [4]= "Viqueque";
//Hamosu Dadus
echo "naran 1 = $naran[0] <br>";
echo "naran  2 = $naran[1] <br>";
echo "naran  3 = $naran[2] <br>";
echo "naran  4 = $naran[3] <br>";
echo "naran  5 = $naran[4] <br>";
?>



                                                                                                                


Image 2.1:Xampp control panel versaun 3.1.0.3.0
2.1.3.2.   Macromedia Dreamweaver
Macromedia Dreamweaver hanesan software ida ne’ebe uja hodi halo website. Software ne’e utiliza barak husi programador web nian hodi desemvolve situs web ida. Kestaun refere kauja espasu traballu, fasilidade no kapasidade dreamweaver ne’ebé aumenta kapasidade produtividade (produktivitas) no efikásia (efektivitas) iha dezeñu no desemvolve situs web ruma. Aleinde fasilidade hodi kria dezeñu layout pájina web no aplikasaun base dadus, Macromedia Dreamweaver mos kompleta ho fasilidade kona-ba manajementu situs ne’ebé mak kompletu.
2.1.4.   Linguazen Programasaun
Ligauzen pogramasaun hanesan linguazen ne’ebé mak utiliza hodi kria sistema hanesan PHP,HTML,CSS,JAVASCRIPT
2.1.4.1.   PHP (Personal Home Page)
Dahuluk PHP hanesan liafuan badak husi Personal Home Page (situs personal). Php ba dahuluk kria husi (Rasmus Lerdorf iha tinan 1995). Iha momentu ne’eba sei ho naran Form Interpreted (FI), ne’ebé mak konjuntu husi skrip ne’ebé uja hodi produs formulariu husi web PHP ne'e introduzidu ba dahuluk husi J Wynia nudar mane ida ne'ebé iha kunesementu bazika ne’ebé diak tebes iha kona-ba progrmasaun. 
Liuliu programasaun iha parte sevidor nian. PHP hanesan linguajen programasaun basea ba web. Linguajen ne’e iha vantajen hanesan kompatibilidade ho tipu base dadus oin-oin suporta ho sistema operasaun oin-oin. PHP adekuadu no uja uza iha kombinasaun ho base dadus MYSQL. MySQL ho PHP hanesan buat rua ne'e mak labele haketak malu. Klaru katak atu bele uza iha nivel nesesáriu ba habilidade programasaun ruma.
2.1.4.2.   HTML (Hyper TText Markup Language)
HTML mak liafuan husi (Hyper Text Markup Language) hanesan linguajen ida ne’ebé uza atu hakerek pajina web. Iha pazina web HTML sai hanesan lingua Script ne’ebe laohamutuk sai hanesan lingua Scriptin programasaun seluk. Tag HTML hotu ho modelu dinamis, signifika kodigu HTML ne’ebe la sai hanesan file ne’ebé mak atu exekuta.
Liu husi buat hirak ne’e HTML mak hanesan lingua Skripting ne’ebé mak atu la’o bainhira browser ou (pengakses web), Browser-Browser ne’ebé mak fo suporta HTML mak hanesan Internet Explorer, Netscape Navigator, Opera, Mozila no seluk seluk tan. Ho ida ne’e bainhira ita atu loke pajina ne’ebé mak mai husi HTML atu hetane kodigu ho lalaok klike menu view ba source, maka iha ne’eba fosai tag hotu beserta isi dari pajina web sira hotu. Dokumentus HTML sempre hahu ho tag ne’ebé mak fo sinal katak kokumentus sira hotu mak dokumentus HTML. Tag sira hotu mak <html>, ho sintaks hakerekmak. <Html>...........</html>(Bunafit Nugroho, 2004: 5).
Exemplu:
<html>
<head>
<title>UNITAL</title>
</head>
<body>
<h1>hai mundu</h1>
<h2>hai mundu</h2>
<h3>hai mundu</h3>
<h4>hai mundu</h4>
</body>
</html>






Image 2.2: HTML (HyperText Markup Language)
2.1.4.3.   CSS (Cascading Style Sheet)
CSS (Cascading Style Sheet) hanesan linguajen ida ne’ebé serbisu ho dokumentus HTML atu halo definisaun oinsa pajina web ida bele atu publika ka aprezenta. Aprezentasaun ne’e mos liu husi style ko modelu testu ida, link, ka bele mos layout ba pajina ida. CSS hafasil ba kria no dezenvolve web atu fo sai pajina web ne’ebé mak fasil no lalais atu asesu nomos dezenu pajina ne’ebe mak kapa’as (Komang Wiswakarma).
2.1.4.4.   Javascript
Javascript hanesan lingua ida ne’ebé ho funsaun hodi kria programa script atu nune ema hotu bele konese no bele halo ejekuasaun husi web browser no objektivu atu kria pajina web ne’ebé ho interaktivu (Budi Raharjo).



2.1.5.   Base Dadus
Baze dadus (Database) nudar orgaun ida ne’ebe iha asosiasaun dadus ne’ebé mak iha interaksaun ba malu hodi hafasil prosesu aktividadi ne’ebe atu produz informasaun ne’ebé ferctivu. Baze dadus iha nune;e bele kompleta   problema iha sistema ne’ebe mak sei halao jestaun dadus. Atu halao jestaun baze dadus presija programa ne’ebe maka hanaran DBMS (Database Management System). DBMS nudar sistema ida ne’ebé mak utilijador sira uja hodi kria, tau matan, kontola no asesu baze dadus ho lalais no efisiente. Utiliza DBMS hodi akomoda utilizador sira ne’ebe maka iha nesesidade asesu diferente. Komponente-komponente ne’ebé persija hodi konstrua DBMS (Database Management System) ida mak hanesan turi mai ne’e:
1.      Hardware
Hardware nudar ekipamentus ne’ebé principal hodi utilize iha operasaun ba DBMS hamutuk ho ninian aplikasaun-aplikasaun tomak ne’ebé suporta prosesu kontrusaun baze dadus. Hardware ne’e rasik kompostu husi preferiku sira ne’ebé halibur hamutuk hodi sistema komputador ida.
2.      Software
Komponente software inklui DBMS ne’e rasik, programa aplikasaun, ho software sira ne’ebe fo apoiu hodi konfigura komputador.


2.1.6.      Dadus (Data)
Dadus nudar komponente ne’ebe maka inportante iha DBMS, tamba liu husi dadus ne’e maka utilijador bele hetan informasaun ne’ebe mak relevante ho sira nia nesesidade.
1.      Prosedimentu (Procedure)
Prosedimentu nudar instrusaun hakerek ne’ebe mak iha laran esplika konaba oinsa prosesu kria no utilize baze dadus. Prosedimentu ne’ebe hanesan oinsa tama iha DBMS (login), oinsa utilija fasilidade no aplikasaun iha DBMS, oinsa atu halo aktivu no para DBMS, no oinsa kria baze dadus rejerba no oinsa restaura(restore) fali dadus rejerba iha DBMS.
2.      Ema (People)
Komponente ne’e sei fahe ba parte tolu mak hanesan :
1.      Utilijador ikus (End-User)
Nudar utilijador ne’ebe mak sei asesu informasaun tuir nesesidade ne’ebe mak iha.
2.      Programador aplikasaun (Programmer)
Programador nudar ema ne’ebe mak halo aplikasaun inklui baze dadus, no halo programa aplikasaun bazeia iha nesesidade utilijador.
3.      Administrador baze dadus (Database Admnistration)
Administrador baze dadus nudar ema ne’ebe responsabilidade hodi maneja baze dadus, define strutura no metodu asesu, define seguransa baze dadus no tau matan baze dadus loron-loron.
2.1.7.   Internet
Internet hanesan seistema komunikasaun ne’ebe iha relasaun ho komputador mak hanesan tipu oi – oin hodi kria sistema rede iha mundu tomak (rede komputador global) liu husi telekomunikasaun hanesan wireless no seluk –seluk tan (Sutarman, 2006). Wainhira internet ne’e iha, ema hotu – hotu mak utiliza komputador ho konekasaun internet bele fahe informasaun, troka dadus ba malu, bele komunika ba malu liu husi e-mail no bele hetan informasaun seluk –seluk liu husi fasilidade ne’ebe fornese iha internet laran. Termus ne’ebe bai –bain hasoru iha internet mak hanesan tuir mai ne’e :
1.      Search Engine nuudar fasilidade internet ne’ebe liu husi browser ida hodi buka informasaun tuir ita nia hakarak. Search engine mos rai dadus no situs barak iha mundu tomak ho total miliaun ba pajina web, hodi hatama deit liafuan ida automatikamente search engine sei hamosu link oi –oin ho nia observasaun ida – idak. Search engine ne’ebe agora dadaun konesidu mak google, operamini yahoo search no seluk –seluk tan.
2.      E-mail (electronik e-mail) atu konstrui naran liu husi internet. Utilizador bele troka nutisia ka fahe informasaun ba malun. Nutisia ne’e sei rekolia hamutuk iha dokumentu ida nia laran liu husi enderesu ne’ebe mak hanesan mailbox atu nune’e utilizador bele asesu nutisia iha kualker tempu. Depois utilize fasilidade iha e-mail ita tenke rejistu iha account rasik iha fasilidade e-mail hanesan yahoo.
3.      FTP (file transfer protocol) hanesan protokolu ne’ebe utiliza hodi halo transferensia ba upload ka download husi dokumentu ida ka liu entre komputador ida no servidor FTP.
2.1.8.      HTTP (Hypertext Transfer Protocol)
HTTP (Hypertext transfer protocol) nudar protokolu ida ne’ebe www utiliza, no nia definisaun mak nudar protokolu ida ne’ebe utiliza hodi asesu entre kliente no servidor. Kliente no servidor halao ida – idak nia kna’ar hodi simu no responde request ne’ebe mak iha (Wahyu Rahmadani).
2.1.9.      Browser
Browser maka software ne’ebe uza atu konekta ou implementa pajina web. Browser halo komunikasaun ho web server liu husi protokolo HTTP, ne’ebe le’e no tradus lingua HTML no dadus seluk tan hafoin implementa ho visual at nune’e informasaun ne’ebe iha bele le’e. Ezemplu husi browser mak hanesan: Internet Explorer, Mozilla, Opera, firefox no seluk tan. (Suyanto, 2007).
2.1.10.  Website
Website ka site no nia signifikadu hanesan koleksaun pajina ne’ebe implementa dadus textu, dadus imajen, dadus animasaun, lian, video  ou kompostu husi hotu-hotu, mesmo ho karakteristika estatika no mos dinamika ne’ebe ho forma serie konstrusaun ida ne’ebe iha relasaun ba kada koneksaun redes pajina (hyperlink). Ho karakteristika estatika se informasaun website ne’ebe iha permanente, ladun troka, no nia informasaun ne’ebe iha properiedade ba website. Ho karakteristika dinamika se informasaun ne’ebe iha website troka hela deit, no informasaun refere interativu diresaun rua husi website nian no ema ne’ebe uza website. Ezemplu website estatika maka hanesan perfilba konstrusaun, nune’e mos website dinamika maka hanesan Friendster, Multiply, Facebook, no seluk tan. Iha ninia dezenvolvimentu, website estatika bele update deit husi nia nian rasik, nune’e mos website dinamika bele update husi utilijador no nain rasik. (Kurniawan, 2008).
2.1.11.  URL (Uniform Recaure Locator)
URL maka abreviatura husi Uniform Resource Locators ne’ebe signifika “pathname” ida atu identifika dokumentu ida iha web (Berners-Lee). Iha URL laran iha informasaun naran makina/host (komputador) ne’ebe atu asesu, naran dokumentu no mos nia logika pathname ho tipu protokolo ne’ebe sei uza atu halo asesu ba web. Ezemplu husi URL mak hanesan tuir mai ne’e: http://www.gexcess.com/. (Suyanto, 2007).
2.1.12.  Domain
Domain Name nudar naran unika ne’ebe fo atu identifika naran servidor komputador hanesan web server ho email server iha rede komputador ka internet. Funsaun ba domain name atu hafasil utilizador iha internet iha tempu atu asesu ba iha servidor, alem de utiliza mos hodi fo naran ba servidor ne’ebe bele halo vizitasaun labele liu husi numeru ne’ebe difisil hanesan enderesu IP. Domain name mos konnesidu ho situs ida hanesan “Wikipedia.org”. Domain name mos dalaruma bolu hanesan URL, ka enderesu website.

2.1.13.  Hosting
Hosting hanesan fatin ka internet atu kria pajina website ne’ebe kria sai online no asesu husi ema seluk. Portantu hosting ne’e rasik nudar servisu internet ida ne’ebe prepara servidor rekursu humanu atu fo aluga hodi nune’e organijasaun ka individu bele publika informasaun liu husi internet hanesan HTTP, FTP, EMAIL ka DNS.
2.2.           Historia Kona-ba Fatin Peskiza
Ensino secundario Geral  no.1 dommartinho da costa lopes maliana Iha tempu independénsia Timor-Leste nian. Iha tinan 2000 eskola ne ' e hari’i ho naran SMA Liceu Maliana ho objetivu atu forma ka hanorin foinsa feto no mane iha distrto Bobonaro ho situasaun ne’ebe mak minus ho fasilidade no emergensia. maibé iha momentu Indonézia koñesidu nu ' udar SMAN 1 Malina. Ne’ebe hari’I iha tinan 1083/1984. Iha tempu independénsia, iha tinan 2000, naran ne'e muda SMA Liceu Maliana Ensino Secundsrio Publico No 1 Dom Martinho da Costa Lopes Maliana.
Ensino Secundsrio Publico No 1 Dom Martinho da Costa Lopes Maliana ho susesu produs ona estudante atus no to rihun estudantes ne’ebe mak remata ona prosesu estudu iha secundario ida ne’e. Eskola ne'e hatudu progresu ne’ebe  di ' ak tebes. Husi susesu tomak ne ' ebé mak alkansa tiha ona iha eskola ne’e, ita bele lembra istória kona-ba estabelesimentu Ensino Secundsrio Publico No 1 Dom Martinho da Costa Lopes Maliana.
Iha momentu independénsia Timor-Leste, eskola ne'e iha de'it restu husi sasan ne’ebe mak lakan ou ahi han hanesan kadeira, meja, espasu no instalasaun sira seluk ne'ebe afetadu propriedade ka a’at no labele uja tan, maibe ezisensia populasaun nia a’as tebes ne’ebe mak hakarak hetan dedikasaun husi parte relevante, nue’e escola ida ne’e loke fali hodi simu estudante feto ka mane ne’ebe mak sai hanesan jerasaun kontinua future Timor Leste mai. Escola ne’e hari iha tempu ne’ebe mak defisl tebes.ho vontade voluntarismo ne’ebe mak a’as tebes. Professors ne’ebe mak hanorin iha escola ida hanesan estudante sira ne’ebe mak finalista ensino superior no membru klandestina iha tempu okupasaun Indonesia, sira hala’o kna’ar nudar edukador ho situasaun ne’ebe mak minim ho fasilidade no emergensia tebes no hetan apoio  atensaun a’as  tebes husi lideransa CNRT, iha momentu senhor Xanan Gusmão mak hanesan presidente CNRT. Tuirmai escola refere loke no funsiona ho diak no iha tempu diploma rekunese hanesan diploma emergensia ne’ebe mak produs husi UNTAET, no diploma refer kopia uja surat tahan HVS babain, maske ho diploma ne’ebe mak simples tebes maibe estudante sira kontente tebes ho diploma ne tamba tauho logo husi ONO nian. Iha memento ne’e-ba escola ne’e lidera husi Drs. Domingos Martins, hanesan directur escola. Eskola ne' e kontinua funsiona tuir kondisaun ne’ebe mak menus ho fasilidade, no hahu hetan ajuda no atensaun hosi parte oin-oin tan de’it progressu escola ida ne’e nian.
Relasiona ho desijaun ne’ebe mak hasai husi departamentu edukasaun nasional, ne'ebé afirma katak, secundario hotu-hotu ne’ebe esziste iha Timor Leste tenke naran eskola ne' ebé mak sinônimo ho naran eroi nasionál ka naran iha relasaun ho naran relijiozu. Ho nue’e directur escola konvoka reuniaun ho profesór sira, atu responde karta ne’ebe fo sai husi departamentu edukasaun nasional nian kona-ba  naran eskola. desizaun ne'ebé mak hetan hili naran bispu Dom Martinho da Costa Lopes ho razaun Dom martinho hanesan ema primeiru ne’ebe mak hari’I escola ho lingua portugues no Coleigo-Maliana iha distrito Bobonaro. Servisu husi bispu ne’e hanesan Simbolu nu'udar lilin  ne'ebe  naroman leno nakukun no loke hanoin sira husi sosiedade Bobonaro hodi hatene lee no hakerek. Ho rajaun ida hirak ne’e escola refere fo naran Escola Secundario Geral No 01 Dom Martinho da Costa Lopes Maliana. Escola Secundario Geral Dom Martinho da Costa Lopes Maliana kolokasaun (troka) dala ha’at ba directur escola. Tabela tuir mai nudar tabela registu naran husi drirectur ne’ebe lidera ona iha escola Secundario Geral Dom Martinho da Costa Lopes Maliana.
Tabela 2.4. Kolokasaun Directur Escola
No
Naran
Periodu
Durasaun Tempu
1
Drs. Domingis Martins
2000-2001
Tinan ida (1)
2
Drs. Estanislau Baptista
2002-2008
Tinan ida (1)
3
Antonis Soares
2008-2012
Tintaan ha’at(4)
4
Juvêncio de Jesus, L.CG
2013……..
…………..

2.2.1.   Visaun no Misaun
1.      Misaun
a.    Prepara no hakbiit estudante sira nia potensia, interese no talentu atu sai forsa servisu iha nivel mediu kualifikadu, edukadu no professional.
b.   Dezenvolve eskola profesional adaptivu, fleksibel, tuir normas no valores kultura Timor Leste
c.    Estabelese eskola Sekundaria Jeral ho kurikulum no aktividades integradu tuir programa edukasaun professional nebe orienta ba future.
d.   Investe estudante sira atu sai asetu ba komunidade, sosiedade, no sai ajensia ba dezenvolvimentu nasaun Timor Leste.
2.   Visaun
Fundadór iha vizaun ida katak ema nia moris sai realidade ida-ne'ebé dinámiku tebes , ho objetivu mak atu hatán ou responde ba ezijénsia husi povu Municipio Bobonaro kona-ba edukasaun.



Comentários